It is the cache of ${baseHref}. It is a snapshot of the page. The current page could have changed in the meantime.
Tip: To quickly find your search term on this page, press Ctrl+F or ⌘-F (Mac) and use the find bar.

Izvori za glazbeni barok u Varaždinu
hrcak mascot

Hrčak
Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske

Srce
HID

Radovi Zavoda za znanstveni rad - Varaždin, No.16-17 Listopad 2006.

Pregledni rad

Izvori za glazbeni barok u Varaždinu

Lovro Županović

Puni tekst: pdf (65 KB), Hrvatski, Str. 149 - 152 , preuzimanja: 472 *

Sažetak
U ovom tekstu autor spominje pet je mogućih izvorišta glazbenog baroka u Varaždinu. To su: isusovačka crkva, franjevački samostan, samostan uršulinki, župna crkva Sv. Nikole i, samo uvjetno, Musikverein. Prikazujući precizno svaki od mogućih izvora autor naglašava da o prvom izvorištu ( isusovačka crkva) nije sačuvano ništa, dok se kod franjevaca (drugo izvorište) mogu naći dosta bogata građa koju u prvom redu tvore tri «omašna rukopisna kantuala s ukupno 51 misom te još jedan kantual s koralnim misama i gradualima». (To je tzv. Remetinečki kantual iz 1707. i dva kantuala o. Konrada Potočnika iz 1731. i 1732. koji su u Varaždin doprli iz Križevaca nakon ukinuća tamošnjeg samostana 1786.) U trećem izvoru, a riječ je o samostanu sestri uršulinki, nalazimo neprocjenjivo bogatstvo glazbene građe pretežno duhovne ali i svjetovne sadržajnosti što posebno dugujemo velezaslužnom znanstveniku / istraživaču ovoga grada, pok. Krešimiru Filiću. On ju je prvi pronašao i o tome iscrpno prozborio u svom Glazbenom životu Varaždina (1972.), a na osnovi njegova teksta bilo je moguće doći do partitura na temelju kojih je priređena građa za (danas označen kao «povijesni») koncert s naslovom VARAŽDINSKI SKLADATELJSKI KRUG S KRAJA XVIII. STOLJEĆA (1973.). U crkvi Sv. Nikole, kor .upne crkve sv. Nikole, bio je rasadište duhovnoga glazbenog stvaralaštva i inozemnih i varaždinskih glazbenika-orguljaša, među kojima i (najznačajnijeg) domaćeg sina L. I. Ebnera. što se tiče Musikvereina važno reći da je glazbenim priredbama sudjelovao i L. I. Ebner sa svojom kćeri i učenicom Marijom i tada nerijetko izvodio i (svjetovna) djela koncertnog/koncertantnog karaktera, nastala u minulom stoljeću. Najznačajnije za dvadeseto stoljeće su ipak Varaždinske barokne večeri koje stimuliranju istraživanja i prezentiranja glazbene bašćine hrvatskoga baroknog razdoblja. Prinos je zamašan i vrlo znakovit, posebice jer se pokazao inicirajućim putokazom za neke druge glazbene sredine u Hrvatskoj i prvim «utkivačem» takve građe u hrvatsku glazbenu svakodnevnicu.

[Engleski]

Posjeta: 820 *